Foto: Tomaž Mihelič

Čuvari ušare

Brojnost ušare u Sloveniji redovito se prati od 1999. godine, a pred nekoliko godina započelo je praćenje u dijelovima Hrvatske. No za uspješnu zaštitu puko brojanje nije dovoljno. Na primjeru dugoživućih organizama kao što je ušara, vrsta može biti prisutna na nekom području dugo nakon što se prestane uspješno razmnožavati. Problemi se na gnjezdilištu mogu pojaviti puno prije nego vrsta nestane i zato je vrlo važno da svake godine provjeravamo uspješnost gniježđenja.

CILJ: Akcija Čuvari ušare ima jednostavan cilj – provjeravanje uspješnosti gniježđenja i fokusiranje na gnjezdilišta koja su u problemima.

Uspješnost gniježđenja provjeravamo na području kontinentalne Hrvatske i Istre. U idućem koraku ćemo se usredotočiti na traženje i uklanjanje problema onih gnjezdilišta, koja su za ovu vrstu neuspješna već godinama. Akcijom Čuvari ušara želimo pružiti učinkovitu zaštitu ove sove na njezinim gnjezdilištima.

INDIVIDUALNI PRISTUP: Kod tako velike i rijetke vrste, kao što je ušara, moguć je individualan pristup jer je gnjezdilišta malo i dobro ih poznajemo. Za uspješno praćenje gniježđenja jednog para ušara potrebno je puno vremena, posebno ako na terenu želimo ostati nenametljivi.
Individualan pristup omogućuje precizno poznavanje i daleko je najučinkovitiji što se tiče otkrivanja stanja na terenu. Moguć je samo uz uključivanje velikog broja ljudi koji će tome biti posvećeni duže vrijeme. Svaki čuvar će na terenu pod mentorstvom iskusnih popisivača dobiti potrebno znanje za praćenje izabranog gnjezdilišta, kojeg će nakon toga samostalno moći obilaziti.

SVATKO MOŽE SUDJELOVATI: Praćenje uspješnosti gniježđenja nije zahtjevno pa se svatko može uključiti. Brzo ćete naučiti kako prepoznati glasanje ušare i uspješno podignutih mladunaca. Popisivanje je jednostavno i zahtjeva tek nekoliko večernjih obilazaka terena u proljeće i ljeto. Ako se želite pridružiti Čuvarima ušare, javite se koordinatoru:

Kodeks Čuvara ušare:

Čuvari ušare bave se zaštitom plahe i osjetljive vrste. Zbog toga je važno da svojim djelovanjem ne uznemiravamo ptice. Provjeravanje gnjezdilišta obavlja se tako da joj ni na koji način ne možemo naštetiti svojim uznemiravanjem. Zbog toga gnjezdilišta provjeravamo iz daljine, osluškujući njezino glasanje. Pri tome je jako bitno da se svaki čuvar strogo pridržava pravila popisivanja te poštuje i ova bitna pravila:

  • Prije svega, ne približavamo se gnijezdu ili odmorištu ušare jer bi je tako preplašili.
  • Na tim mjestima nije primjereno ni fotografiranje.
  • Podatke o gniježđenju ne objavljujemo javno jer bi ta informacija mogla privući pažnju većeg broja fotografa ili znatiželjnika.
  • Savjesno bilježimo i dostavljamo podatke jer samo tako učinkovito štitimo ušaru.
Popisivanje teritorija
Popisivanje mladunaca

Upute za popisivanje teritorija

Čuvari ušare – Kratke upute za provjeravanje zauzetosti teritorija ušare.

Kada na teren?

Izaberite mirnu (ne vjetrovitu) večer u ožujku, u primorju može već u veljači. U slučaju toplih dana, obilazak se može obaviti i u veljači, ali obično je prva polovica ožujka najbolje vrijeme. Na gnjezdilištu blizu autocesta izbjegavajte petak i nedjelju jer je u to vrijeme najveći promet. Oni koji prate gnjezdilišta u ili blizu kamenoloma, izaberite nedjelju ako je moguće. Na točki budite barem jedan sat prije mraka. Početkom ožujka je to obično u 17:30. Na točki ostanite do smračivanja (vrijeme kad na vedrom nebu možemo prebrojati 10 zvijezda).

Izbor točaka

Na terenu odaberete točku s koje ćete slušati. Idealna udaljenost točke od potencijalnog gnjezdilišta je oko 300 m, uz to da vrijedi pravilo, da je bolje stati se dalje nego bliže gnjezdilištu. Obratite pažnju na to između vas i potencijalnog gnjezdilišta nema prepreka (greben), koje bi smanjile čujnost. Bitno je, na primjer da je točka postavljena bliže gnjezdilištu (manje od 300 m), da ste zaklonjeni grmljem ili drvećem jer je zabilježeno da se sove zbog prisutnosti popisivača nisu oglasile. Imajući to u vidu, nemojte dodatno privlačiti pažnju i nositi upadljivu odjeću. Kod popisivanja se gnjezdilištu nikad ne približavamo bliže od 200 m.

Kako prepoznati glasanje ušare?

Najčešće čujemo samo teritorijalno glasanje mužjaka. To je monoton niski „uhu“, koji se obično ponavlja svakih 8 sekundi (kliknite za predvajanje; avtor posnetka: dr. Tomi Trilar). Taj interval možemo očekivat prvenstveno tad kad je mužjak udaljen na rubu čujnosti. Ravnomjerno ponavljanje zvuka s intervalima 7-10 sekundi, kad nismo potpuno sigurni o njegovom izvoru, može nam pomoći potvrditi da se uistinu radi o ušari. Ako ste vježbali prepoznavanje glasanja kod kuće pomoću zvučnika, imajte na umu da je taj zvuk u prirodi puno tiši. Stoga je najbolje pokušati slušati glasanje na minimalnoj glasnoći, tek toliko da se čuje. Mužjak obično pjeva samo nekoliko minuta u sumrak. Početkom ožujka je to obično oko 18 sati.

Nakon obavljenog istraživanja pošaljite svoje podatke.

Upute za popisivanje mladunaca

Uspješnost gniježđenja kod ušare pratimo na temelju glasanja mladunaca, koje u praksi jako dobro čujemo već od kraja lipnja nadalje. Prije tog razdoblja njihovo je glasanje pretiho da bi uspješno pratili gnijezdilišta bez da im se približimo previše. Najbolje vrijeme za provjeravanje prisutnosti mladunaca na gnijezdilištu je zato od kraja lipnja do kraja srpnja. Mladunci u to vrijeme na napuštaju blizinu gnijezda i usprkos tome, da neki već polijeću oko gnijezda, vrlo su dobar indikator gniježđenja na tom gnjezdilištu. Ako se radi o gnjezdilištima u primorju, mladunci se mogu čuti već krajem svibnja jer gniježđenje u tim krajevima počinje ranije.

Kada ići na teren?

Izaberite mirnu) večer (bez vjetra) jer se provjeravanje prisutnosti mladunaca, slično proljetnom slušanju ušara, odvija u sumrak. Na gnjezdilištima blizu autocesta izbjegavajte petak i nedjelju jer su te večeri najprometnije. Ako pratite gnjezdilišta u ili blizu kamenoloma, izaberite nedjelju ako je moguće. Na točki budite barem jedan sat prije mraka. Idealno je, ako na točku stignete u 20 h, najkasnije do 20:30. Ako su mladunci prisutni, moguće je da ćete ih čuti već pri dolasku. U svakom slučaju na točki morate ostati do potpune tame.

Izbor točke:

Na terenu izaberite točku s koje ćete slušati. Idealna udaljenost točke od gnjezdilišta je oko 200 m, uz što da vrijedi pravilo, da je bolje biti dalje nego bliže gnjezdilištu, ali ne dalje od 300 m.

Obratite pažnju na to da između vas i gnjezdilišta nema prepreka (greben), koje bi smanjile čujnost jer je glasanje mladunaca znatno manje prodorno od glasanja mužjaka. Nužno je da ste barem malo zaklonjeni iza grmlja ili drveća jer je moguće da će mladunci biti tiho u prisutnosti čovjeka. . Imajući to u vidu, nemojte dodatno privlačiti pažnju i nositi upadljivu odjeću. Gnjezdilištu se ne približavajte na udaljenost manju od 100 m da ih ne uznemirite previše.

Kako prepoznati glasanje mladunaca?

Glasanje mladunaca manje je prepoznatljivo od zova mužjaka i čuje se kao kratko žuborenje (kliknite za predvajanje; avtor posnetka: Tomaž Mihelič). U praksi ga lako zamijenimo za glasanje puhova. U pravilu ćemo glasanje puha zamijeniti za glasanje ušare, nikad obrnuto. Slično kao odrasle ušare, i mladunci se glasaju u sekvencama od nekoliko sekundi. Na osnovu tih sekvenci se ugrubo može procijeniti broj mladunaca na jednog, dva ili čak tri i više. Ni priloženoj snimci su najvjerojatnije zabilježena dva mladunca. Kad ćete snimku slušati kod kuće, pustite je na različitoj glasnoći, prije svega ju slušajte na jako maloj glasnoći.

Nakon obavljenog istraživanja pošaljite svoje podatke.